Istražiti odnos između religijskih praksi, geografskih odrednica, povijesnih procesa, društvenog i kulturnog okružja, te utjecaja turizma u kontekstu maritimnog načina života.

 

Identificirati i usporediti resurse koji se koriste u suvremenim maritimnim hodočašćima i njihovu uspješnost u transformiranju ovih praksi u baštinski turizam koji omogućava specifično iskustvo maritimnog hodočašća.

 

Procijeniti utjecaj turistifikacije i procesa stvaranja baštine na lokalno oblikovane i lokalno važne religijske prakse koje se transformiraju u ekonomski potencijal.

 

Teoretizirati na koji se način stvaranje religijske baštine i religijska baština manifestiraju u oživljavanju maritimnih hodočašća i kakav dugoročni utjecaj imaju na lokalne i nacionalne identitete i ekonomije.

​

Proizvesti prenosive primjere dobre prakse i upute za oblikovanje maritimnih hodočašća kao održive prakse za buduće generacije nositelja praksi i posjetitelja.

​

Omogućiti bolje razumijevanje oblikovanja i prihvaćanja religijskih praksi unutar specifičnoga povijesnog i geografskog konteksta.

​

Mapirati slojeve narativa, diskursa i praksi koji se odnose na prošlost, suvremena iskustva i vizije maritimnih hodočašća.

​

Definirati temeljne karakteristike maritimnih hodočašća i uspostaviti referentnu točku za buduća istraživanja maritimnih hodočašća