GOSPA OD ZEČEVA, NIN
Prema jednoj predaji, u starom selu Jasenovu u vrškom polju, živjela je mlada udovica Jelena Grubišić koja je doživjela vizije u kojima je dobila uputstva o tome što treba učiniti u Gospinu čast nakon čega je doživjela i Gospino ukazanje 1516.godine. Zbog opasnosti od ponovnih osmanskih provala kip Gospe od Zečeva je 1587.godine prenesen u kapelicu Sv.Ambroza u Ninu te sve do druge polovice 17.stoljeća ostaje nepoznato je li se kip Gospe prenosio iz Nina na Zvečevo. Za vrijeme Kandijskog rata, 1646. godine kada je Nin spaljen, Gospin kip se prenio u Zadar u crkvu Sv. Stošije, pa se nakon obnove ponovno vraća u Nin 1674.godine. Od tada se svake godine u svibnju (mjesecu ukazanja) odvija hodočašće prilikom kojeg se Gospin kip prenosi na Zečevo, pa potom ponovno vraća u Nin.
GOSPA OD SNIGA, KUKLJICA
Prema jednoj predaji u kolovozu 1514.godine je u Kukljici pao snijeg čemu se pridodaje događaj u kojem su ribari, uslijed velikog nevremena, zazivali Gospu u pomoć i pritom se zavjetovali da će joj podići crkvu u Ždrelcu. Hodočašće Gospi od Sniga u Kukljici na otoku Ugljanu tradicionalno se odvija svake godine 5.kolovoza, kada se kip Gospe brodskim putem prevozi iz zavjetne crkve u Ždrelcu do mjesne crkve Sv.Pavla u kojoj će biti sve do početka rujna, kada se ponovno istim putem vraća u njenu matičnu crkvu. Tom prilikom se Gospin kip prevozi u glavnom, tegljanom brodu, oko kojeg kruže ostale brodice koje sudjeluju u procesiji koja je u novije doba postala i turističkom atrakcijom.
GOSPA OD TARCA, KORNAT
Današnja crkva Pohođenja Marijina, u narodu nazivana i Gospe Petrovčića, a danas najčešće nazivana Gospe o' Tarca, nastala je u blizini plodnog polja Tarac, u podnožju bizantske utvrde Turet. Ta romanička crkvica sagrađena je u prostoru mnogo veće ranokršćanske crkve. Starokršćanska crkva je sve do srednjeg vijeka ostala u funkciji. Kult se i danas održava i to hodočašćem brodova, a ponajviše od strane stanovnika Murtera, većinskih vlasnika kornatskih posjeda. Datum slavljenja kulta bio je 31. svibnja - Pohođenja Blažene Djevice Marije, onda je bio određen za 2. svibnja, odakle je i naziv Gospe Petrovčića - datum četiri dana poslije Petrove (Sv. Petar i Pavao), no danas je određen za prvu nedjelju u srpnju kako bi što veći broj vjernika i turista mogao prisustvovati slavljenju blagdana. Gospe o' Tarca bila je sve donedavno svetište kornatskih težaka i pastira. Uz tradicionalno hodočašće brodovima i misno slavlje vrši se i blagoslov polja, pašnjaka i mora.
KRALJICA RIBARA, PIŠKERA, OTOK JADRO
Hodočašće “Kraljici ribara” odvija se zadnje subote u srpnju kada hodočasnici brodicama idu iz mjesta Sali te drugih okolnih mjesta na otok Jadra u kornatskom arhipelagu. U uvali Piškera tada se održava misno slavlje u crkvi Male Gospe ili kako je mještani zovu “Kraljice ribara”. Crkva je sagrađena 1560. godine kada je u Piškeri bilo živo ribarsko naselje – jedino takvo naselje na Jadranu. Tada se služba u crkvi odvijala redovito sve do 1939. godine kada je održano zadnje misno slavlje. Hodočašće na Piškeru započeto je ranih 90-ih godina 20. stoljeća.
GOSPA OD ŠKRPJELA, PERAST
Iako hodočašće Gospi od Škrpjela može biti individualni čin vjernika koji iz osobnih motiva posjećuje školj, kako ga lokalno stanovništvo naziva, u ovom projektu pod pojmom hodočašća Gospi od Škrpjela misli se na organizirane i strukturirane svečanosti kojima se obilježavaju određeni dani važni za svetište, vjernike ali i općenito za stanovnike Perasta i Boke Kotorske. Tri su datuma ili događaja značajna za ovo svetište: 1) čudesna pojava slike Majke Božje na hridi ispred Perasta 22. srpnja 1452. godine, 2) spomen na dan pobjede Perasta nad Turcima 15. svibnja 1654. godine, po predaji, uz pomoć Gospe od Škrpjela, 3) blagdan Uznesenja Majke Božje, 15. kolovoza. Kako je ovdje riječ o svetištu koje se nalazi na otočiću tako je i posjećivanje svetišta, odnosno hodočašće Gospi od Škrpjela, bez obzira odnosilo se to na individualni čin ili kolektivno organizirano hodočašće na jedan od prethodno navedenih datuma, moguće isključivo brodicama ili barkama. Samo ta činjenica već nas uvodi u sferu maritimnog načina prakticiranja religije. Tijekom tri navedena važna datuma i događaja organiziraju se hodočasničke prakse kojima se ili posjećuje škoj ili se čudotvorna slika Gospe od Škrpjela prenosi u Perast. U srpnju se okićenim i vezanim barkama prenosi "ubrano" kamenje te potapa uokolo otočića kao spomen na proces izgradnje otoka - Fašinada. U kolovozu se posjećuje škoj koji se ukrašava te na kojem se održava sveta misa. U svibnju se jedini put u godini čudotvorna slika prenosi u Perast u župnu crkvu sv. Nikole.
