Mario Katić, voditelj projekta
Mario Katić je izvanredni profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Područja znanstvenog interesa su mu hodočašća, folkloristika, antropologija smrti, urbana antropologija i metodologija etnografskog istraživanja. Ko-urednik je Pilgrimage, Politics and Place-making in Eastern Europe (Routledge, 2014), Pilgrimage and Sacred Places in Southeast Europe (Lit Verlag, 2014), Military Pilgrimage and Battlefield Tourism (Routledge, 2017). Autor je monografije Smrt u dalmatinskom zaleđu: mirila od rituala do teatra (Naklada Ljevak, 2017). Od 2018. godine voditelj je hrvatskog dijela projekta Competition in Post-conflict Landscape (NSF), a od 2020. voditelj je projekta Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu (HRZZ).
Mirela Hrovatin, suradnica
Mirela Hrovatin diplomirala je etnologiju i kulturnu antropologiju i engleski jezik i književnost 2005. godine, a doktorirala je 2015. godine na užem području antropologije religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao etnologinja i kulturna antropologinja od 2006. godine radi u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske na očuvanju kulturne baštine, posebno nematerijalne baštine. Pripremala je upise više od 100 nematerijalnih dobara u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao i upise više od 20 nematerijalnih dobara na UNESCO-ove svjetske popise nematerijalne baštine (Reprezentativni i Hitan popis te Registar dobrih praksi). Od 2011. do 2015. g. bila je predstavnica Republike Hrvatske u UNESCO-ovom Centru za nematerijalnu kulturnu baštinu JI Europe, Bugarska. Od 2016. do 2018. g. predavala je kao prva etnologinja i kulturna antropologinja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu kolegij o kulturnoantropološkim pristupima osobnim vjerskim praksama kojeg je samostalno osmislila. Od 2018. godine predaje također samostalno osmišljen kolegij na temu očuvanja nematerijalne kulturne baštine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Članica je međunarodne mreže za istraživanje hodočašća EASA PILNET, međunarodnog udruženja antropologa JI Europe INASEA, Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog mariološkog instituta KBF-a, te je dobitnica studentske nagrade “Franjo Marković” Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Karmen Turčinov, suradnica
Karmen Turčinov poslijediplomski studij „Humanističkih znanosti“ na Sveučilištu u Zadru upisuje 2010. godine. Tijekom studija sudjelovala je na nekoliko znanstvenih i stručnih skupova, a s referatima na godišnjem znanstveno-stručnom skupu Hrvatskog etnološkog društva: Etnologija i komercijalizacija tradicijske kulture, u Zagrebu 01. lipnja 2012, te na skupu poslijediplomskih studenata etnologije i kulturne antropologije 6. prosinca 2012, s podneskom: Doživljavanja, ponašanja i djelovanja žena u svakodnevici patrijarhalnog sustava otočne zajednice, koji se održao u Institutu za etnologiju i folkloristiku. Obranila je doktorsku disertaciju: Patrijarhalni odnosi moći i njihova subverzija u kulturi Murtera i Kornata od polovine XIX. do polovine XX. Stoljeća, u Zadru 16. travnja 2015. U časopisu Ethnologica Dalmatica vol. 23 iz 2016. godine, objavila je izvorni znanstveni članak pod naslovom: Težakinje na moru – iskorak iz rodne uloge. Sudjelovala je u projektu: Akcijski plan održivog korištenja resursa murterske regije Vrana – Murter – Kornati koji je sufinanciran od Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske na temu patrijarhalnih rodnih odnosa murterskog i kurnatskog kraja, izdavač je Udruga Argonauta, 2016. Autorska knjiga nastala na osnovu doktorata u postupku je objavljivanja u izdanju Sveučilišta u Zadru. Redovito sudjeluje u radu časopisa Spektar – antropološki kutak, školskom listu Prirodoslovno – grafičke škole u Zadru. U periodu između 2010. i 2017. godine vodila je niz stručnih radionica na Etnološkom odjelu kao vanjski suradnik Narodnog muzeja u Zadru, kao i u Muzeju grada Samobora sa svim uzrastima; od predškolske do studentske dobi.
Adriana Pojatina, doktorandica
Adriana Pojatina je 2019. godine završila diplomski dvopredmetni sveučilišni studij etnologije i antropologije i sociologije na Sveučilištu u Zadru. Tijekom preddiplomskog studija bila je član istraživačkog studentskog projekta “Životna svakodnevica Hrvata u Novom Travniku, BiH” koji je rezultirao radom “Kada mladi nisu prioritet u gradu mladosti” u monografiji “Novi Travnik između utopije i nostalgije” (ur.Mario Katić i Velimir Bugarin). Tijekom diplomskog studija bila je član istraživačkog tima studentskog projekta “Suvremeni konteksti tradicijske kulture Hrvata iz Vareša, BiH”. Na potonjem istraživanju temeljila je svoj diplomski rad “Između života i smrti: starenje i umiranje u Varešu, BiH”. Godine 2019. upisuje poslijediplomski studij “Humanističke znanosti” na Sveučilištu u Zadru, u polju etnologija i antropologija, te se zapošljava kao asistent na projektu HRZZ-a “Jadranska maritimna hodočašća u lokalnom, nacionalnom i transnacionalnom kontekstu” (PIGRIMAR) na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru.
Petra Valovičić, doktorandica
Petra Valovičić završila je 2016. godine diplomski jednopredmetni sveučilišni studij kulturne baštine i turizma, a 2011. godine preddiplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije i sociologije na Sveučilištu u Zadru. Tijekom diplomskog studija osnovala je udrugu antropologa i etnologa s ciljem umrežavanja, kreiranja platforme za rad, te popularizacije navedenih znanosti – Antropop. Obnašala je funkciju predsjednice udruge u dva mandata te je organizirala niz aktivnosti i sadržaja, uglavnom s područja vizualne kulture. Koautorica je monografije KUD-a Sv. Roko iz Sv. Filipa i Jakova pod naslovom KUD Sv. Roko: Osluhni nutarnje zvono (ur. Katica Burić Ćenan), kao i autorica postava Etnografske zbirke Kolan na otoku Pagu. Godine 2020., zapošljava se kao asistent na projektu HRZZ-a “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i upisuje poslijediplomski studij “Humanističke znanosti” na Sveučilištu u Zadru, u polju etnologija i antropologija.
Trpimir Vedriš, suradnik
Trpimir Vedriš je izvanredni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb i gostujući nastavnik na Sveučilištu u Dubrovniku. Diplomirao je povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i studirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Magistrirao je 2004. na Odsjeku za srednjovjekovne studije na Srednjoeuropskom Sveučilištu u Budimpešti, gdje je, nakon doktorata na zagrebačkom sveučilištu 2009., obranio drugi doktorat 2015. Područje njegova znanstvenog interesa, uz srednjovjekovnu hagiografiju i kult svetaca na jadranskom prostoru, uključuje povijest kršćanstva u kasnoj antici i srednjem vijeku, hrvatsku povijest srednjeg vijeka te probleme moderne percepcije srednjovjekovlja.
Autor je monografije Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru (Hagiotheca – Leykam, 2019.). Među novijim relevantnim publikacijama su i dvije (su)uredničke knjige: Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire (su-uredništvo D. Dzino i A. Milošević) (Brill, 2018) te Imperial spheres and the Adriatic: Byzantium, the Carolingians and the Treaty of Aachen (812) (su-uredništvo M. Ančić i J. Shepard) (Routledge, 2018). Dugogodišnji je aktivni član, i od proljeća 2019., predsjednik Hrvatskog hagiografskog društva ‚Hagiotheca‘ te urednik niza zbornika radova hagiografskih skupova.
Ante Blaće je izvanredni profesor na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru od 2016. Godine 2008. diplomirao je geografiju i povijest na Sveučilištu u Zadru i sljedeće godine se zaposlio na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru kao znanstveni novak. Doktorski studij na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je upisao 2009. i doktorirao 2015. na temu promjena korištenja zemljišta Ravnih kotara (Primorska Hrvatska). U žarištu njegova istraživanja je historijska geografija, posebno promjene korištenja zemljišta i razvoj krajolika. Sudjelovao je na nekoliko znanstvenih i stručnih projekata: Geografske osnove razvoja litoralnih regija Hrvatske (2009. – 2014.), Kulturni krajolik kao izvor znanja o organizaciji prostora (2012. – 2015.), Made-In-Land – Upravljanje i razvoja zaobalnih područja (od 2018.). Godine 2011. završio je ArcGIS Desktop 1 i ArcGIS Desktop 2 tečajeve, a 2016. Uvod u sintaksu jezika R i njegova primjena u osnovnoj statističkoj i grafičkoj analizi podataka. Od 2015. tehnički je urednik znanstvenog časopisa Geoadria (referira se u Scopusu od 2016. i u WOS-u – ESCI od 2018.) kojeg izdaje Sveučilište u Zadru.
Ante Blaće, suradnik
Tomislav Klarin, suradnik
Tomislav Klarin završio je diplomski studij Poslovne ekonomije 2005. godine, nakon čega je nekoliko godina radio u različitim tvrtkama. Godine 2011. započinje raditi na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru kao asistent-suradnik u nastavi. Doktorat znanosti iz ekonomije stječe 2017. godine, a sada radi kao docent na istome odjelu. Njegov doktorski rad vezan je uz menadžment turističke destinacije i održivi razvoj turizma. Interesi su mu usmjereni na turizam, posebice na njegov održivi razvoj, upravljanje turističkom destinacijom i posebne oblike turizma (poput kulturnog i vjerskog turizma). Njegovi interesi su također vezani uz menadžment u kulturi, financijski menadžment i upravljanje ljudskim potencijalima. Kao član organizacijskog odbora i autor radova sudjelovao je na različitim turističkim konferencijama. Ujedno je objavio nekoliko radova u domaćim i stranim časopisima. Usavršavao se u zemlji i inozemstvu, pri čemu je imao nekoliko pozivnih predavanja. Uređivao je i sudjelovao u različitim istraživanjima, radionicama, ljetnim školama, forumima, panel raspravama, seminarima i drugim događanjima sa znanstvenicima i nositeljima te lokalnom zajednicom. Bio je član dvaju projekata financiranih sredstvima Europske unije te je sudjelovao u izradi dvije razvojne studije turističke destinacije.